Osnovni zadatak imuniteta uništavanje je i izbacivanje iz tijela patogena, kao što su virusi, bakterije, paraziti i gljivice. Njegov je zadatak prepoznati i uništiti štetne tvari u organizmu.

Razlikujemo prirodni i stečeni imunitet, dakle možemo ga podijeliti u dvije vrste; na prirodni imunitet i stečeni imunitet.

Na imunitet svakako možemo utjecati te ga ojačati ili oslabiti. Ako obratite pažnju na način života i prehranu itekako ga možete ojačati.

Ukoliko je Vaš imunitet oslabljen, čini Vas podložnijima raznim vrstama bolesti. Učestale infekcije, upale, umor,.. sve su to simptomi oslabljenog imuniteta.

KAKO OJAČATI IMUNITET?

Dovoljnom količinom sna, dovoljnim unosom vode u organizam, zdravom i raznovrsnom prehranom, te fizičkom aktivnošću pomažemo svom organizmu i doprinosimo poboljšanju zdravlja = činimo naš imunološki sustav jačim.

Prehrana i imunitet

Kako je imunitet izrazito kompleksan sistem, utjecaj prehrane na njega vrlo je kompleksan. Razna istraživanja i znanstvene studije dokazale su kako prehrana utječe na imunitet, te kako ima vrlo važnu ulogu.

Prehrana treba biti podijeljena u manje obroke više puta dnevno te mora biti raznovrsna. Kada je prehrana raznovrsna onda osigurava tijelu dovoljne količine vitamina i minerala. Povećajte dnevni unos voća i povrća uz preporuku da ih perete u soda bikarboni, kako bi smanjili unos pesticida u organizam.

Koliko je moguće izbacite unos rafiniranih šećera i povećajte unos zdravih masti kao što su maslinovo i kokosovo ulje. Umjesto čipsa i nezdravih grickalica odaberite orašasto voće poput badema, oraha, kikirikija, lješnjaka, indijskog oraščića i sl.

Minimalno dva puta tjedno, uvedite u svoju prehranu, juhu; kokošju, povrtnu, goveđu,… juhe su vrlo zdrave te imaju velik utjecaj na cijeli probavni sistem. Kod pripreme hrane koristite zdrave biljke i začine, kao na primjer: ružmarin, majčina dušica, nana, origano, kurkuma, cimet, đumbir, kim,… Oni će ne samo doprinjeti zdravlju, već i poboljšati okus hrani.

Vrlo je važno da uzimate hranu koja je bogata probioticima. Oni imaju veliku ulogu u pravilnom radu crijevne flore koja ima važnu ulogu kod obrane našeg organizma. Kefir, jogurt, kiseli kupus i sl., najbolji su izvor probiotika.

Ne zaboravimo na Vitamin D koji je vrlo bitan za velik broj procesa koji se dešavaju u našem tijelu. Namirnice bogate vitaminom D su: riba, jaja, žitarice, sirevi.

Vrlo je bitno imati 3 glavna obroka dnevno, ne preskakati obroke i jesti redovito.

Voda i imunitet

Kvaliteta vode koju konzumiramo vrlo je bitna. Bitno je od kud ona dolazi i kroz kakve cijevi prolazi, pa tako treba obratiti pažnju na stare cijevi zbog povećane količine bakra i arsena koji mogu jako loše utjecati na naše zdravlje. Kiselost vode isto je jako bitna, pa je tako najoptimalniji PH vode 8.5.

Alkalna voda najzdravija je zbog optimalne kiselosti. Vodu bi trebali piti 1h prije jela i 1h poslije jela. Nije preporučljivo piti vodu dok jedemo ona tada razrjeđuje probavne sokove i mijenja PH u želucu i crijevima.

Preporuka je da prosječan unos vode dnevno bude oko 2 litre po mogućnosti kvalitetne izvorske vode.

Fizička aktivnost i imunitet

Dugogodišnja istraživanja pokazala su kako fizički aktivne osobe rjeđe obolijevaju. Dokazano je kako se u našem imunološkom sustavu dešavaju neke pozitivne promjene za vrijeme tjelovježbe. Dovoljna je i lagana šetnja da se te promjene pokrenu. Važne stanice našeg imuniteta ubrzavaju svoj rad i svoje kretanje. Razina imunoglobulina u krvi raste, a razina hormona stresa smanjena je. Svako ponovno vježbanje ili bilo kakva fizička aktivnost štiti organizam na duži vremenski period, bez obzira na to što se naš imunitet po prestanku fizičke aktivnosti vraća u stanje u kojem je bio prije.

I na kraju, pokušajte izbjeći stres koji izuzetno negativno utječe na naše zdravlje, imunitet i psihofizičko stanje. Pokušajte s tehnikama koje oslobađaju naše tijelo od stresa; vježbajte pilates i jogu, meditirajte.